Ariš
Bazga
Breskva
Brijest
Djed
Hrast
Jaglac
Ječam
Joha
Krumpir
Lisičarka
Mrka Trubača
Orah
Panjavčice
Pravi vrganj
Pšenica
Šafran
Sunčanica
Turčin
Vrba
Zob
|
Bagrem
Bijela pupavka
Breza
Bukva
Grab
Jabuka
Javor
Jela
Kesten
Kruška
Ljeska
Muhara
Panterina muhara
Papradi
Prosenjak
Puza
Šljiva
Trešnja
Visibaba
Zelena pupavka
|
|
Ribničko područje
kraško je područje, u višim predjelima obraslo je
pretežno bjelogoričnom šumom u kojoj prevladava bukva(Fagus
silvatica), kesten(Castanea sativa) i hrast(Qvercus). U nižim
predjelima prevladava grab(Caprinus betulus) a dosta velike
površine čine tzv. steljnjaci obrasli steljom ili paprati(Pteridium
aquilinum) nastanjeni brezom(Betula verrucosa).
Šire područje ribničkog kraja povezuje mreža potoka i potočića
koji skupljaju vodu iz dvadesetak manjih i većih izvora. Spomenuti
potoci čine specifičan krajobraz, vijugave linije obrasle
johom(Alnus glutinosa) i vrbama(Salix alba). Zbog bolesti,
gotovo je u potpunosti nestalo brijesta(Ulmus) i javora(Acer)
koji su donedavno nastanjivali ovo područje.
Crnogorica, poput jele(Abies alba) ili ariša(Larix) možete
vidjeti na manjim površinama kao nasade kojima su pojedinci
"pošumili" zapuštene pašnjake i livade. Rubna područja uz
obradive njive, kao i područja uz puteve obrasli su lijeskom(Corylus
avellana) i bazgom(Sambucus). Površine nekadašnjih vinograda
danas nažalost zapuštenih, prekrio je bagrem(Robinia pseudacacia)
koji se brzo širi i teško se iskorjenjuje.
Rijetke grabove šume kroz koje vode markirane rekreacijske
pješačke staze prepune su visibaba(Galantus nivalis), šafrana(Crocus)
i višecvjetnih jaglaca(Primula vulgaris), a u sezoni gljiva
mogu se naći od jestivih: pravi vrganj(Boletus edulis), lisičarka(Cantarellus
cibarius), sunčanica(Macrolepiota procera), prosenjak(Hydnum
repandum), mrka trubača(Craterellus cornucopioides), turčin(Leccinum
quercinum), djed(Leccinum seabrun), panjavčice(Kuchneromyces
mutabilis), puza(Armillariella mellea) kao i prepoznatljive
otrovnice: muhara(Amanita muscaria), panterina muhara(Amanita
pantherina), bijela pupavka(Amanita verna), zelena pupavka(Amanita
phalloides).
U šumovitim predjelima lipničkog gorja kao i u šumama kraj
Gorice Lipničke i Martinskog vrha stanište je divljih svinja(Sus
scrofaferus), srna(Capreolus capreolus), lisice(Vulpes vulpes
erucigera), jazavca(Meles meles) i divljeg zeca(Lepus europaeus),
a u posljednje vrijeme i jelena(Cervus elaphus). U bukovim
je šumama stanište vjeverice(Sciurus vulgaris) i puha(Glis
glis).
Zbog relativno čistog okoliša područje nastanjuje mnoštvo
ptica kao npr. vrana(Corvus frugilegus), šojka(Garrulus glandarius),
kukavica(Cueulus canorus), kos(Turdus merula), palčić ili
carić(Trogladytes trogladytes), slavuj mali(Luscinia megarhynehos),
sjenica velika(Parus maior) i plavetna sjenica(Parus caeruleus)
te najbrojniji vrabac(Passer domesticus) kao i noćne ptice;
ćuk obični(Athene noctua), sovuljaga buljina(Bubo bubo) i
obični šišmiš(Myotus myotis).
Vodotoke, od kojih je najveći potok Obrh, nastanjuju slijedeće
ribe: štuka(Esox lucius), klen(Leucisaus cephalus), plotica(Rutilus
pigus virgo), linjak(Tinca tinca) te grgeč(Perca fluviatilis).
U močvarnim dijelovima oko potoka obitava obitava naširoko
poznata zmija bjelouška(Natrix natrix), obična žaba(Rana ridibunda),
zelena žaba(Rana esculenta), medicinska pijavica(Hirudo medicinalis)
i mnoštvo komaraca(Culex pipiens). Stalni stanovnik ovog kraja
je i voden konjic(Colopteryx virgo).
Blizina vode i vodenog bilja idealni su za gniježdenje vodenih
ptica, prije svega za stalnog stanovnika divlju patku(Anas
platyrhynehos). U blizini stajaćih voda(bara) može se često
sresti i obična barska kornjača(Emys orbicularis).
U višim predjelima oko Martinskog vrha obitava zmija otrovnica
poskok(Vipera ammodytes) a gotovo na cijelom području riđovka(Vipera
berus). Česti stanovnik sjenokoša i livada je i obični slijepić(Anguis
fragilis). U poslijednje vrijeme sve češće se viđa šumski
jež(Erinaceus), a u proljeće i kasnu jesen pred vlažnim otpalim
lišćem možete vidjeti pjegavog davždenjaka(Salamandra maculosa).
U selima sa višom nadmorskom visinom pogodni su tereni za
uzgoj voća. Tu uspjeva orah(Juglans regia), trešnja(Prunus
avium), breskva(Prunus persica), jabuka(Malus), kruška(Pyrus)
te šljive(Prunus domestica).
U nižim predjelima plodne su njive gdje uspjeva; kukuruz(Zea
mays), krumpir(Solanum tuberosum), pšenica(Triticum), zob(Avena
sativa) i ječam(Hordeum sativum). Pored spomenutog, na ovom
području dobri poznavaoci mogu pronaći i mnogo vrsta ljekovitog
bilja te sresti mnoštvo različitih kukaca.
tekst:Nikola
Tržok, foto:Nenad Klemenčić |
|
|
Barska kornjača
Ćuk obični
Divlja svinja
Fazan
Jastreb
Jelen
Komarac
Kukavica
Linjak
Medicinska pijavica
Pjegavi daždevnjak
Plotica
Puh
Roda
Siva čaplja
Škanjac
Sljepić
Šojka
Srna
Šumski jež
Vjeverica
Vrabac
Žaba
|
Bjelouška
Divlja patka
Divlji zec
Grgeč
Jazavac
Klen
Kos
Lastavica
Lisica
Palčić
Plavetna sjenica
Poskok
Riđovka
Šišmiš
Sjenica velika
Slavuj mali
Šljuka
Sovoljuga buljina
Štuka
Trčka
Voden konjic
Vrana
Zelena žaba
|
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
